Search

U Belgiji se širi velika epidemija salmonele povezana s kontaminiranim jajima, s najmanje 300 oboljelih, a potrošnja spornih jaja uočena je u osam drugih europskih zemalja, što je dovelo do zatvaranja farme u Geelu i hitnih preporuka potrošačima za provjeru oznaka na jajima. #salmonela #simptomi #zaraza

Kineske vlasti pokrenule su istragu nakon što su se objavile snimke na kojima se kupus potapan u formaldehid, opasnu kemikaliju za očuvanje svježine hrane, što je izazvalo veliku zabrinutost među potrošačima i inspekcijske mjere na tržnicama diljem zemlje. #Formaldehid #Kina #Kupus

U članku se izvještava o razotkrivanju organiziranih krivotvorina hrane, uključujući slučajeve prepakiravanja obične riže kao basmati riže, te širenju krivotvorenih alkoholnih pića u Europi, koja predstavljaju ozbiljnu prijetnju potrošačima i zdravlju. #krivotvorenaHrana #sigurnostHrane #EUinspekcije

Državni inspektorat povukao je s tržišta S-Budget dimljena rebra proizvođača Mesne industrije Braća Pivac zbog povećanog broja bakterija Listeria monocytogenes, te potrošačima savjetovao da ih ne konzumiraju i vrate u trgovine Pivac, Spar i Interspar. #opoziv #proizvod #bezbjednost

Trumpova administracija uvodi nove carine od 10 do 12,5 posto na uvoz iz 60 zemalja zbog, kako tvrde, nedovoljnog suzbijanja prisilnog rada, što izaziva osude među pogođenim trgovinskim partnerima, dok ekonomski analitičari smatraju da će ove mjere štetiti američkom gospodarstvu i povećati troškove potrošačima. #carine #trump #sjedinjene američke države

Državni inspektorat obavijestio je potrošače o povlačenju Wok tave Natural Kitchen zbog ljuštenja premaza pri zagrijavanju, što je u suprotnosti s europskim propisima o sigurnosti materijala u dodiru s hranom, a potrošači mogu vratiti proizvod za povrat novca ili zamjenu. #opozivproizvoda #kvalitetaprodukta #Ljuštenjepremaza

Nalazimo se usred jedne od najznačajnijih gospodarskih prekretnica u više generacija, a možda i u povijesti. Ovi hiperskalabilni podatkovni centri za umjetnu inteligenciju troše goleme količine energije i ozbiljno prijete preopterećenjem naše mreže. Oni dižu cijene lokalnim potrošačima, a ja odbijam dopustiti da se ti troškovi preliju na stanovnike New Yorka.

Hrvati trenutno duguju više od tri milijarde eura, a nova pravila koja uvodi država, uključujući zakon o potrošačkim kreditima i pravo na zaborav, imaju za cilj regulirati zaduživanje građana i spriječiti prekomjerno zaduživanje, dok se istovremeno planiraju pružiti dodatne savjetodavne usluge potrošačima u financijskim poteškoćama. #dug #potrošači #krediti

Hrvatski potrošači duguju više od tri milijarde eura, a novi zakon o potrošačkim kreditima ima za cilj smanjiti prekomjerno zaduživanje i osigurati jasnije uslove kreditiranja, dok se dodatno uvode mjere zaštite potrošača u financijskim poteškoćama. #ZakonOPotrošačkimKreditima #PotrošačkiDug #HrvatskaNarodnaBanka

Opasnost digitalnog eura je pritisak na ljude da odustanu od gotovine. To je trend, a u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama, ljudi i dalje imaju povjerenje u gotovinu i žele na taj način poslovati i kupovati. Neka potrošači sami odluče na koji način žele plaćati, a ne da Europa https://t.co/jmbiLfGLAX #digitalneura #gotovina #potrošačka prava #HR

Živimo u svijetu u kojem su geopolitika i tehnologija neodvojive. Pobornici tehnoloških inovacija oblikovat će budućnost, stoga se moramo pobrinuti da Europa u tome ima vodeću ulogu. Europa ima itekako dobre temelje za napredak, kojima sam i osobno posvjedočila. Naša su poduzeća pokretačka snaga industrijske digitalizacije i stupovi na kojima počivaju ključni dijelovi globalnog tehnološkog lanca opskrbe. Naši vodeći istraživači i predvodnici u području umjetne inteligencije pomiču granice inovacija uz potporu naše sve veće mreže UI tvornica. No pojedinačne prednosti više nam nisu dovoljne. EU se za više od 80 % svojih digitalnih proizvoda, usluga i infrastrukture oslanja na treće zemlje. Ta se situacija nije pojavila preko noći. Posljedica je desetljeća pojedinačno razumnih odluka: bilo je jeftinije kupovati nego graditi, brže usvajati nego razvijati i lakše integrirati se u globalne platforme nego ulagati u vlastite alternative. Svaka je takva odluka sama za sebe bila razborita, ali zajedno su Europu pretjerano izložile. Naime, kad se ključne tehnologije osmišljavaju, proizvode i kontroliraju drugdje, ovisnost prestaje biti racionalna opcija i postaje strateški rizik. U Draghijevu izvješću iz 2024. jasno je istaknuto da je digitalna tehnologija jedan od temeljnih uzroka sve veće razlike u produktivnosti između Europske unije i Sjedinjenih Država. Ne računajući glavne IKT sektore, produktivnost Europe i SAD-a uglavnom su na istoj razini. Ako Europa ne poboljša svoje sposobnosti u području digitalnih tehnologija, neće premostiti taj jaz. Zbog toga je Europska komisija predložila paket za tehnološku suverenost Europe. Njime ćemo napraviti pomak s regulacije na inovacije, s opreza na konkurentnost i s potrošnje na stvaranje i osiguravanje tehnologija o kojima ovise naše gospodarstvo i demokratski sustavi. Tom inicijativom definiramo što znači tehnološka suverenost i jednom zauvijek jasno dajemo do znanja da se ne radi o prikrivenom protekcionizmu. Europa se nastavlja zalagati za otvorenost, partnerstvo i pošteno tržišno natjecanje. Međutim, otvorenost ne smije značiti ranjivost. Europa mora biti u poziciji da donosi vlastite odluke. Ne bismo trebali prihvatiti budućnost u kojoj naša kritična infrastruktura, osjetljivi podaci ili industrijski kapaciteti ovise o pojedinačnim dominantnim dobavljačima izvan Europe, posebno onima koji nisu iz zemalja sličnih nazora. Unija koja je tehnološki suverena rezolutno upravlja globalnom tehnološkom međuovisnošću, smanjuje strateške ovisnosti i čuva svoju slobodu djelovanja. To ne znači nužno da dosadašnji pristup treba potpuno napustiti jer u nekim slučajevima to može biti iznimno skupo. To ne znači ni da bismo sve trebali činiti sami. U nekim bi područjima Europa trebala ulagati u domaće tehnologije. U drugima će pravi odgovor i najisplativije rješenje biti suradnja s pouzdanim partnerima i diversifikacija. Takav će pristup stvoriti prave alternative, pa će europska poduzeća i građani doista moći birati, među ostalim i između europskih rješenja. U paketu su utvrđena tri hitna prioriteta koji su temelj digitalne budućnosti Europe. Prvo, zacrtali smo novi pristup poluvodičima, sitnim komponentama koje pokreću suvremeni život, od pametnih telefona, automobila i vlakova do medicinskih uređaja, obrambene opreme, zrakoplova i podatkovnih centara. Akt o čipovima 2.0 iskoristit će postojeće europske adute u području standardnih čipova i pomoći nam da povećamo kapacitete za napredne poluvodiče koji su sve potrebniji za umjetnu inteligenciju. To je ključno ako Europa želi uvoditi inovacije, proizvoditi i konkurirati na tržištu, a da pritom ne bude izložena poremećajima koji su izvan njezine kontrole. Drugo, Akt o razvoju računalstva u oblaku i umjetne inteligencije u okviru paketa još je jedan važan korak prema Europi kao kontinentu umjetne inteligencije. Cilj mu je utrostručiti kapacitete europskih održivih podatkovnih centara do 2030. kako bi se zadovoljila sve veća potražnja. Budući da proizvodimo sve više podataka, moramo ih moći pohraniti na siguran i pouzdan način, posebno kad je riječ o ključnim aplikacijama i osjetljivim podacima. Treće, paket sadržava novu Strategiju EU-a za otvoreni kod da bi se iskoristio potencijal više od tri milijuna programera otvorenog koda u Europi koji osmišljavaju digitalna rješenja izrađena u Europi, za Europu i na temelju europskih načela i vrijednosti. Javnim upravama i poduzećima važno je da mogu bolje kontrolirati, održavati i prilagođavati tehnologije na koje se oslanjaju. Preduvjet za sva tri stupa pitanje je na koje Europa mora naći odgovor: energija potrebna za njihovo čist i održivo funkcioniranje. Pitanje nije samo kako smanjiti utjecaj digitalnih tehnologija na okoliš nego i kako najsuvremenija rješenja iskoristiti da ubrzamo zelenu tranziciju i smanjimo troškove energije. Moramo se pobrinuti da podatkovni centri ne budu samo „potrošači” energije nego i da postanu dio rješenja, odnosno da doprinose izgradnji dodatnih kapaciteta za čistu energiju u korist lokalnih zajednica i našeg gospodarstva općenito. To je cilj koji želimo postići Strateškim planom za digitalizaciju i umjetnu inteligenciju u energetskom sektoru. Novi je paket jedan od temelja naše budućnosti. Budućnost je to u kojoj naše tvornice mogu koristiti europski industrijski softver, naše se bolnice mogu odlučiti služiti umjetnom inteligencijom razvijenom u Europi, naši inovatori mogu razvijati svoje zamisli pomoću europskog softvera, a naša poduzeća mogu stasati u globalne predvodnike – upravo ovdje, u Europi. Pred nama je izbor. I sada je trenutak da tu odluku donesemo zajednički.

Općinski građanski sud u Zagrebu donio je prvu presudu u slučaju franak prema odluci Vrhovnog suda, kojom je potrošačici s konvertiranim kreditom dosuđeno 3459 eura zateznih kamata, dok tužena banka snosi sve troškove postupka u iznosu od 3025 eura, iako su neki od zahtjeva potrošačice odbijeni. #konvertirani CHF krediti #zatezne kamate #Udruga Franak

Članak upozorava na dolazak genetski modificirane hrane na tržište bez jasne oznake, što može otežati potrošačima da saznaju što jedu, dok stručnjaci izražavaju zabrinutost zbog potencijalnih zdravstvenih i ekoloških posljedica te nedostatka sljedivosti. #GMO #genetskiUređeni #hrana